Radnička cesta danas je simbol poslovne arhitekture europskog Zagreba. Na njezinu početku, kao na izvoru rijeke, mala je ulica omeđena starim drvoredom. Postupno se sve više širi i postaje moćna prometnica. Radničkom cestom dnevno prođu desetci tisuća vozila. No radnici, po kojima je cesta dobila ime, bili su potpuno drukčiji od današnjih poslovnih ljudi.
Bio je to rubni dio grada gdje je postupno rasla industrija. Zbog otvorenosti gradske uprave prema privatnim investitorima i želje da Zagreb postane istinska metropola, poslije 2000te godine, došlo je do značajnih građevinskih pothvata. Dižu se neboderi i korporativne zgrade, čime se krajobraz duboko mijenja. Tvornice i skladišta nestaju pod novom poslovnom gradnjom. Zapuštene gradske četvrti preobražene su u blokove od stakla i čelika.
U Radničkoj je cesti, u nekoliko godina, nastao novi ”downtown” – groz nebodera i poslovnih zgrada. Sa simboličkim 21im katom, ZAGREB TOWER je postao znakom korporacija koje su prodrle u staru indrustrijsku četvrt. Danas panoramom radničke ceste dominira GREEN GOLD, poslovno-trgovački kompleks u kojem se na 80.000 četvornih metara prostiru uredski tornjevi, trgovački centar, hotel i kongresne dvorane, te park u kojem je zimi klizalište. Hotel DOUBLE TREE by HILTON samo je jedna od staklenih palača moderog Zagreba.
Prometno područje radničke ceste toliko se preobrazilo da se povratnik nakon 10 godina ovdje uopće ne bi snašao. Poveznice s Vukovarskom i Branimirovom obnovljene su, produžene i proširene. Na potezu od Vukovarske do Heinzelove ulice, Radnička je cesta dobila glavni kolnik s rotorom. Tu je i više od 500 parkirališnih mjesta.
U travnju 2014.-te obnovljen je i pušten u promet dio Radničke ceste od ulice Koledovčina do željezničke pruge – investicija vrijedna 75 milijuna kuna, bez čega ovo poslovno srce Zagreba ne bi mirno kucalo. Na potezu od Slavnoske ulice, u smjeru Domovinskog mosta, Radnička sada ima četiri trake i magistralnu infrastrukturu, a nadsvođen je i glavni odvodni kanal.
Tu je i Domovinski most. Kad je 2007. godine pušten u promet, Zagrebj je dobio glavnu sponu između istočnog dijela grada i zračne luke Pleso. Najljepši most u Zagrebu u svojoj utrobi nosi glavni cjevovod od Novog Zgreba pa do pročistača u Resniku.
Uz cestu je uređeno 40 000 četvornih metara zelenila. Posađeno je drveće, uređene su biciklističke staze i nadstrešnice na autobusnim stanicama. Radnička cesta tako postaje jedna od zagrebačkih prometih arterija, pružajuči putniku s jugoistočne strane strane grada jedinstven pogled.
