Pregled razvoja Hrvatske tekstilne industrije

Razvoj tekstilne industrije kakvu danas poznajemo počinje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata. Osamdesetih godina 19. stoljeća počele su se osnivati tekstilne tvornice, a najveća među njima bila je predionica i tkaonica pamuka u Dugoj Resi osnovana 1884. Sredinom 19. stoljeća na području Slavonije postojale su organizirane lanare i kudjeljare za vlakno za potrebe industrije. U Osijeku je 1901. osnovana Lanena industrija za preradu lana i kudjelje.

Međuratno razdoblje obilježeno je općim razvojem industrije, a tekstilna industrija, prema broju zaposlenih, bila je na prvome mjestu. Razlog tome jest odvajanje Hrvatske od Austro-Ugarske Monarhije, čime joj je ostala na raspolaganju tekstilna industrija koja je svojim proizvodnim kapacitetom mogla podmirivati potrebe cijele Monarhije. Potreba za tekstilom bila je u stalnom porastu, pa su se počele osnivati i nove tvornice. Jedna je od najznačajnijih Tekstilna industrija Varaždin, osnovana 1918., a od 1948. nosi naziv Varteks.

U ovom je razdoblju tekstilna industrija napredovala više od ostalih industrijskih grana iako je tadašnja carinska zaštita tekstilnih proizvoda bila proporcionalno niža nego kod ostalih industrijskih proizvoda. Tekstilna industrija bila je pretežno orijentirana na domaće tržište, dok se manji dio proizvoda izvozio. Razdoblje između 1918. i 1929. može se smatrati prosperitetnim jer većina tekstilnih poduzeća posluje s dobitkom [1].

Uoči Drugoga svjetskog rata cjelokupna industrija trpi otežane uvjete proizvodnje i prodaje zbog ekonomske krize.

Poslijeratno razdoblje karakterizira otklanjanje ratnih šteta i koncentracija proizvodne opreme i pogona u veće jedinice s ciljem racionalnije upotrebe. Smanjeni potencijal tekstilne industrije znatno je nadoknađen radom u više smjena. Tekstilna industrija počinje bilježiti rast, a naročito odjevna industrija, koja je polako i nadmašuje. U porastu je i udio domaće strojogradnje u opremi za tekstilnu industriju.

U razdoblju do početka devedesetih godina 20. stoljeća hrvatska tekstilna i odjevna industrija proizvodile su moderne proizvode suvremenom tehnologijom. Uvode se najsuvremeniji procesi proizvodnje, oplemenjivanja i prerade tekstila.

Vrijeme Drugoga svjetskog rata – od 1941. do 1945.

Početkom četrdesetih tekstilna industrija jedna je od najznačajnijih grana gospodarstva u NDH s ukupno 185 poduzeća na 5.679.479 stanovnika. Prema lokaciji poduzeća, u granicama današnje Republike Hrvatske, najviše ih je u središnjoj Hrvatskoj, njih 45 u Zagrebu i okolici. U istočnom dijelu zemlje postoji 45 poduzeća u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi. Zagorje i Međimurje broji 20 poduzeća, kao i Karlovac s Dugom Resom. Ostali broj poduzeća pripada Zemunu i Srijemu (N = 30), Bosni i Hercegovini (N = 15) te različitim manjim mjestima (N = 10) [2]. U Tablici 1. naveden je broj poduzeća prema vrsti djelatnosti.

Vrsta poduzeća	Broj poduzeća
Tkaonice – pamuka, lana, konoplje, vune i svile	71
Pletionice – tvornice trikotaže i čarapa	44
Predionice – pamuka, lana, vune i konca	24
Prerada sirovog vlakna – kudjeljare, lanare i prerada perja	22
Tvornička konfekcija rublja, odijela, šešira i tuljaca	16
Priprema i oplemenjivanje – bijeljenje, apretiranje, tiskanje i bojadisanje	16
Specijalna tvornička proizvodnja – ćilimi, zavjese, konopi, pokrivači, jastuci i sl.	13
Galanterija – čipka, pozamenterija, fitilji, gumene vrpce, rukavice i kišobrani	12

Tablica 1. Stanje tekstilne industrije 1941. u granicama NDH

Izneseni brojevi pokazuju relativno veliku razvijenost tekstilne industrije te pružaju uvid u njezinu strukturu. No tekstilna industrija istodobno je bila ovisna o inozemstvu, i to ne samo u pogledu sirovina i poluproizvoda nego i gotovih tekstilnih proizvoda. Aktualne poteškoće ovog razdoblja domaće tekstilne industrije bile su: sirovine, uvoz, pogonska sredstva i napon te razdioba ugovorenog tekstila iz Italije i Njemačke prema broju stanovnika određenoga grada ili mjesta [^3].

Pojedina poduzeća tekstilne industrije:

• TVORNICE ZA PAMUČNU INDUSTRIJU, Zagreb
• TIVAR tekstilna industrija, Varaždin
• SVILENA ČARAPA bojadisaonica, Zagreb
• ZAGREBAČKA INDUSTRIJA SVILA, Zagreb
• VARAŽDINSKA INDUSTRIJA SVILE, Varaždin

Poslijeratni razvoj – od 1952. do 1962.

Početkom pedesetih dotadašnji etatistički koncept upravljanja mijenja se u društveno samoupravljanje. Planiranje proizvodnje u industriji postaje samostalno, a proizvodi se počinju planirati prema potrebama tržišta [4]. Unutar radnih kolektiva uvode se radnički savjeti s određenom razinom autonomije u upravljanju [5]. Na razini tadašnje Jugoslavije do 1962. osnovano je devetnaest novih predionica pamuka, sedam predionica vune, dvije predionice kudjelje, sedamnaest tkaonica pamuka, četiri tkaonice vune, dvije tkaonice svile te niz trikotaža i konfekcija. Usto su prošireni i kapaciteti postojećih poduzeća. Pedesete godine karakterizira povećanje kapaciteta i proizvodnje u gotovo svim sektorima. Najveći rast bilježe predionice pamučne i vunene pređe, jute i sisala te nešto manje kudjelje, pamučnih i vunenih tkanina. Uvoz i izvoz u stalnom su porastu, s tim da izvoz više raste od uvoza. Značajni pokazatelj razvoja tekstilne industrije jest i usporedba pokrića uvoza izvozom iz 1946. (N = 5,6%) te 1962. (N = 39,5%) [6]. Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji od 1952. do 1962. povećao se s 22.850 na 49.530 radnika, što je porast od 53,9% te još jedan od pokazatelja snažnog razvoja tekstilne industrije [6]. Postojeća Hrvatska tekstilna industrija:

• ARENA trikotažna industrija Pula, proizvodi: trikotažna odjeća (dječja, muška i ženska)
• BIOKOVKA industrija trikotaže i pozamanterije Zagvozd, proizvodi: vunena trikotaža, gumene vrpce, vezice, pamučni, svileni i sintetički gajtani, svilene i pamučne vrpce, gumene podvezice, povojnice za djecu i ostalo
• BISER trikotaža Bjelovar, proizvodi: pamučne i sintetičke čarape, zavjese i vunena trikotaža
• BORIS KIDRIČ tekstilni kombinat Zadar, proizvodi: pamučna pređa i tkanine te sintetički krep-konac
• BRAĆA RAKIĆ industrijski kombinat Vrgorac, proizvodni: vunena i pamučna trikotažna odjeća
• CRVENA ZVIJEZDA prediona i pletiona vune Osijek, proizvodi: vunena trikotaža, vunica za ručni rad i pređa za trikotažu
• ČAKOVEČKA TEKSTILNA INDUSTRIJA Čakovec, proizvodi: tiskane pamučne i cel-tkanine
• DALMATINKA predionica i tvornica konca Sinj, proizvodi: pamučna češljana pređa, pamučni konac za šivanje i vezenje, konac od sintetičkih vlakana i vigonj pamučna pređa
• DTR domaća tvornica rublja Zagreb, proizvodi: muško, žensko i dječje donje rublje
• DUBROVNIK modna konfekcija Dubrovnik, proizvodi: ženska modna konfekcija (ogrtači, kaputi, kostimi, suknje i haljine)
• 24. OKTOBAR pletiona vunenih proizvoda Vrgorac, proizvodi: trikotaža svih vrsta
• GALEB dalmatinska trikotaža Omiš, proizvodi: muška, ženska i dječja pamučna trikotažna konfekcija te pamučne vrpce
• GORDANA tvornica trikotaže i tekstilne konfekcije Cerna, proizvodi: pleteni odjevni predmeti
• IKOR industrija konfekcije Rab, proizvodi: sve vrste konfekcije
• SELEŠ kudjeljara Osijek, proizvodi: kudjelja, kučina, užarija i tapetarski proizvodi
• VLADISLAVCI kudjeljara Osijek, proizvodi: kudjelja, kučina, užarija i tapetarski proizvodi
• ITEKS iločka tekstilna industrija Ilok, proizvodi: vunena trikotaža i pamučno rublje
• JADRAN tvornica čarapa i bojadisaonica Zagreb, proizvodi: ženske čarape od filamenta i krepa, muške i dječje čarape od sintetike te ženski i dječji trikoi
• JADRANKA tekstilna industrija Šibenik, proizvodi: sirova pamučna tkanina
• JUGOPLASTIKA kombinat za preradu plastičnih masa i konfekcije Split, proizvodi: muška, ženska i dječja konfekcija, obuća i galanterija
• KAMENSKO tvornica odjeće i rublja Zagreb, proizvodi: odjeća i rublje
• KONOPLJA užarska industrija Zagreb, proizvodi: kokos-otirači i prostirači, kudjeljna užarija i pozamanterija
• KONTEX predionica, tkaonica i konfekcija konopljenih i jutenih proizvoda Karlovac, proizvodi: kudjeljna pređa, kudjeljna ambalažna tkanina i cerade, vatrogasna crijeva i konopi
• KOTKA poduzeće za izradu odjeće Krapina, proizvodi: konfekcija
• KRAPINSKA TEKSTILNA INDUSTRIJA Krapina, proizvodi: vunene češljane i grebenane tkanine, vunena češljana pređa, pređa od mješavina i trikotaža
• LANARA I KUDJELJARA Črnkovci, proizvodi: kudjelja, kučina i laneno vlakno
• LANARA, KUDJELJARA I TVORNICA POZDERIT PLOČA Đakovo, proizvodi: kudjelja, kučina i laneno vlakno
• LANENA INDUSTRIJA Osijek, proizvodi: lanena i kudjeljna pređa, lanene, kudjeljne, polulanene i polukudjeljne tkanine, cerade, podstave s konjskom strunom i sargije
• LIČANKA Srb, proizvodi: trikotaža svih vrsta
• LOLA RIBAR tekstilna industrija Karlovac, proizvodi: maramice, sanitetski materijal i pamučne tkanine
• MARA tvornica trikotaže Osijek, proizvodi: vunena trikotaža svih vrsta
• MATICA export-import Zagreb, proizvodi: tkani i čvorani prostirači
• MEĐIMURSKA TRIKOTAŽA Čakovec, proizvodi: trikotaža, čarape i pozamanterija
• MIRNA tvornica odjeće i rublja Gračac, proizvodi: odjeća i rublje
• MLADOST trikotaža i konfekcija Požega, proizvodi: rublje i čarape svih vrsta
• NADA DIMIĆ zagrebačka trikotaža Zagreb, proizvodi: trikotaža svih vrsta i pozamanterija
• NAPRIJED konfekcija Zagreb, proizvodi: konfekcija
• NEDA trikotaža i konfekcija Senj, proizvodi: trikotaža i rublje
• OROKONFEKCIJA konfekcija Oroslavje, proizvodi: konfekcija
• OROSLAVSKA TEKSTILNA INDUSTRIJA Oroslavje, proizvodi: pamučna, vunena, cel, sintetička i vigogna tkanina, kardirana, vigonj i vunena grebenana pređa
• OSJEČKA TVORNICA SVILE Osijek, proizvodi: tkanine od prirodne i umjetne svile i sintetike
• OTEKS tvornica trikotaže i konfekcije Otočac, proizvodi: konfekcija i trikotaža
• OTOČANKA tvornica užadi i jutene ambalaže Zadar, proizvodi: jutena pređa i ambalaža, vezeni prostirači, tekstilna užad i sisal-veziva
• PAMUČNA INDUSTRIJA Duga Resa, proizvodi: pređa i tkanine od pamuka i celvlakna
• PAMUČNA PREDIONA Zagreb, proizvodi: kardirana i češljana pamučna pređa, celvlakna i sintetička vlakna
• PAMUČNA PREDIONICA Glina, proizvodi: pamučna kardirana pređa
• PREDIONICA PAMUKA – KLANJEC Klanjec, proizvodi: kardirana i češljana pamučna pređa, celvlakna i sintetička vlakna
• PAZINKA tekstilna industrija Pazin, proizvodi: pamučne tkanine
• PIONIRKA tvornica trikotaže i konfekcije Imotski, proizvodi: pamučna i vunena trikotaža i uslužno bojenje pređe
• POBJEDA tekstilna industrija Zagreb, proizvodi: pamučne tkanine, celvlakna, sintetika, kord-baršun, velveton i tkanine za strunjače
• POSAVINA tvornica trikotaže Đakovo, proizvodi: pleteni odjevni predmeti
• POUNJE tvornica trikotaže Kostajnica, proizvodi: trikotažno rublje od sintetike i rejona
• PRAMENKA tvornica vunene i pamučne trikotaže Supetar, proizvodi: pamučna trikotaža i vuneni pleteni odjevni predmeti
• PREDRAG HERUC industrija tekstilne konfekcije, remenarske robe, pribora, obuće i sportskih artikala Zagreb, proizvodi: sportska konfekcija, cipele i rekviziti
• PROGRES industrijsko poduzeće Metković, proizvodi: srednja i laka konfekcija, posteljina, kišobrani i strunjače
• PROLETER tekstilna tvornica Vinkovci, proizvodi: vuneni i pamučni pokrivači i trikotaža
• REGENERACIJA poduzeće za vrstanje i preradu tekstilnih sirovina i otpadaka Zabok, proizvodi: regenerati za tekstilnu industriju, krojačka, poplunska i tapetarska vata, strunjače, niti za čišćenje, prošivena vata, trake za izolaciju i vlaknaste folije
• RENOVA poduzeće za promet i preradu otpadaka Koprivnica, proizvodi: bijela i siva vata te koluti za poliranje
• RIO riječka industrija odjeće Rijeka, proizvodi: muška i ženska konfekcija te pleteni odjevni predmeti
• SAVREMENA ŽENA tvornica ženske lake konfekcije Zagreb, proizvodi: žensko rublje i odjeća te oprema za novorođenčad
• SISCIA tvornica odjeće Sisak, proizvodi: konfekcija
• SLAVONIJA industrija modne konfekcije Osijek, proizvodi: tekstilna i kožnata konfekcija
• SLOBODA tvornica čarapa Samobor, proizvodi: čarape od vune, pamuka i sintetike
• SLOGA odjevno poduzeće Požega, proizvodi: muška i dječja konfekcija
• STANDARD KONFEKCIJA Zagreb, proizvodi: konfekcija svih vrsta
• TEKSTILAC industrija trikotaže i prediva Vukovar, proizvodi: vuneni pleteni odjevni predmeti
• TEKSTILNA INDUSTRIJA Prelog, proizvodi: poluvunene tkanine, pamučne tkanine, keper i tkanine za radna odijela
• TRIKOTAŽA tvornica trikotaže Cres, proizvodi: vunena trikotaža
• TRIKOTAŽA Krapina, proizvodi: vunena trikotaža
• TRIKOTAŽA Pregrada, proizvodi: vunena trikotaža
• TVORNICA KONOPA Rijeka, proizvodi: pređa i proizvodi od likovih i tvrdih vlakana za brodarstvo
• TVORNICA KUDJELJE Črnkovci, proizvodi: kudjeljno i laneno vlakno te kučina
• TVORNICA LANA I LANIT PLOČA Petrinja, proizvodi: laneno vlakno i lanit-ploče
• TVORNICA MREŽA Biograd, proizvodi: sintetičke, pamučne i kudjeljne ribarske mreže te konac
• TVORPAM tvornica za pamučnu industriju Zagreb, proizvodi: tkanine od pamuka, celvlakna i sintetičkih vlakana
• UNIONTEKSTIL Zagreb Poslovno udruženje vunarske industrije
• UNITAS tvornica konca Zagreb, proizvodi: konac za šivanje, vezenje od pamuka, umjetne i prirodne svile te sintetike
• VARAŽDINSKA INDUSTRIJA SVILE, KONFEKCIJE I KIŠOBRANA Varaždin, proizvodi: tkanine od umjetne svile i sintetike, konfekcija i kišobrani
• VARTEKS varaždinska tekstilna industrija Varaždin, proizvodi: grebenana i češljana pređa od vune, celvlakna i sintetike, vunene tkanine svih vrsta, pokrivači, muška, ženska i dječja konfekcija, rezervni dijelovi i uređaji za konfekciju
• VELEBIT tvornica trikotaže, popluna i čarapa Karlovac, proizvodi: trikotaža, rublje, jorgani i ženske fine čarape
• VESNA modna konfekcija Zagreb, proizvodi: sve vrste lake i teške ženske konfekcije
• VESNA trikotaža Daruvar, proizvodi: pleteni odjevni predmeti od vune, sintetike i pamuka
• VUNATEX vunena industrija Karlovac, proizvodi: vunena grebenana i češljana pređa te vunene tkanine svih vrsta
• VUTEKS vukovarska tekstilna industrija Vukovar, proizvodi: pokrivači vuneni, pamučni i sintetički, čarape svih vrsta te pleteni odjevni predmeti od vune i sintetike
• ZAGORSKA INDUSTRIJA VUNENIH TKANINA Zabok, proizvodi: vunena grebenana i češljana pređa te mješavina sa sintetikom
• ZAGREBAČKA INDUSTRIJA SVILE Zagreb, proizvodi: tkanine od umjetne i prirodne svile te sintetike
• ZELINKA Zelina, proizvodi: ženska modna konfekcija
• ZORA industrija vunenih tkanina Zagreb, proizvodi: tkanine od vunene grebenane i češljane pređe te mješavina sa sintetikom

Tekstilna industrija sedamdesetih godina

Tekstilna industrija izlazi iz razdoblja poslijeratne obnove i osposobljavanja oštećenih kapaciteta, organizacijskih promjena u pogledu koncentracije opreme i pogona te usklađivanja predioničkih i tkalačkih kapaciteta. Osim izgradnje tekstilne industrije pridaje se sve veća važnost i izgradnji odjevne industrije.

Sedamdesete godine karakterizira modernizacija zastarjelih pogona uvođenjem pretežno uvozne opreme. No valja istaknuti kako su se za glavne kapacitete počeli pojavljivati i domaći proizvođači tekstilnih strojeva, što je važan pokazatelj razvoja.

Bilježi se rast broja kudjeljara i lanara te predionica i tkaonica svile uz relativno zaostajanje predionica i tkaonica pamuka i vune. Znatan je i rast pletaće industrije, konfekcije rublja i odjeće te ostalih tvornica tekstila, u koje se ubraja i proizvodnja podnih obloga i raznih vrsta netkanih tekstilija.

Rast domaće tekstilne industrije prati tadašnje aktualne trendove strukturnih promjena u tekstilnoj industriji na svjetskoj razini pod paradigmom prilagođavanja sve profinjenijim zahtjevima tržišta. To se najviše odnosi na sve veću razinu apreture u pogledu tekstila za neposrednu uporabu individualnih potrošača [7].

Najvažnija je karakteristika ovog razdoblja postupno napuštanje tehnologija temeljenih na iskustvu i prerade uglavnom prirodnih sirovina te primjena tehnike i tehnologija, u svim područjima prerade sirovina i izrade gotovih tekstilija, temeljenih na znanstvenoistraživačkom radu. Primjer su nove tehnike predenja i tkanja, velikosistemski strojevi za pletenje, novi postupci bojadisanja i tehnike obrade u doradama, nove tehnologije netkanih tekstilija, novi sistemi iskrojavanja i transportiranja i sl.

Jedna je od važnih novina i uvođenje automatizacije u tehnološke procese. Oprema tekstilne industrije mijenja se u pogledu uređaja za regulaciju i vođenje procesa poput kontrole s regulacijom temperature i bez nje, automatizacije i polukontinuiranih ili potpuno kontinuiranih postrojenja i uređaja – sve to u kontekstu postupnog prevladavanja novih struktura sintetičkih vlakana te opreme s visokim radnim učincima te povećanjem proizvodnosti rada. Također, pojavljuju se rješenja u pogledu smanjenja ljudskog fizičkog napora te izbjegavanja teškog i zdravstveno štetnog rada. Počinje se razvijati svijest o smanjenju buke, pročišćavanju i regeneraciji otpadnih voda, smanjenju zagađenja zraka i tla i sl.

Tekstilna industrija, kao i sve ostale grane gospodarstva, bila je pogođena recesijama 1966./1967. i 1974., što je uvelike otežalo sve navedene promjene. No ona se iz tehnički donekle zaostale industrijske grane razvila u suvremenu te po opremljenosti i složenosti procesa proizvodnje vrlo naprednu gospodarsku granu. Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji 1977. iznosio je 80.700, što je od 1962. rast od 38,6% [7].

Vrijeme Domovinskog rata – devedesete godine

Glavna odrednica razvoja tekstilne industrije devedesetih godina jest raspad Jugoslavije te rat, koji je uzrokovao znatna razaranja postojećih tvornica. Osim uništenja određenog broja postrojenja popratni fenomeni poput raseljavanja stanovništva, znatnog smanjenja postojećeg tržišta te ekonomske i političke destabilizacije zemlje negativno su utjecali na tekstilnu i odjevnu industriju.

Osim oporavka nakon rata tekstilna i odjevna industrija morale su se suočiti s novim izazovima. Opstanak na tržištu i konkurentnost zahtijevali su visoku kvalitetu proizvodnje uz znatnu prilagodbu i fleksibilnost u smislu specijaliziranih strojeva optimalne iskorištenosti te poštovanje rokova isporuke gotove robe s niskim proizvodnim troškovima uz poštovanje strogih tržišnih uvjeta. Prihvaćanje tih čimbenika pozitivno se odrazio na domaću industriju tako što je zadržana veza s vanjskim tržištem, na koje lokalno ratno stanje nije imalo utjecaja. Unatoč nepovoljnoj atmosferi tekstilna i odjevna industrija uspijevaju biti veliki dionik u ukupnom izvoru Republike Hrvatske s udjelom od 16,9% [8].

Glavne poteškoće tekstilne industrije ovog razdoblja:

1. postupno slabljenje izvozne sposobnosti i konkurentnosti na inozemnom tržištu
2. sve veći nedostatak financijskih sredstava za razvoj i redovno poslovanje
3. kronična nelikvidnost i neredovita isplata plaća
4. kriza stručnih i kreativnih kadrova
5. visoki porezi i doprinosi na zaposlene radnike, veliki troškovi komunalne naknade te visoka cijena tehnološke vode i energenata
6. veliki ilegalan uvoz tekstilnih proizvoda
7. veliki izdaci za bolovanje
8. nedostatak stranih ulaganja
9. veliki porast carinskih pristojbi kod uvoza i izvoza. Zaposlenost u tekstilnoj i odjevnoj industriji bilježi kontinuirani negativni trend. Broj zaposlenih 1990. iznosio je 83.200, a 1999. godine 41.000, što je više od upola manje [8, 9]. Struktura zaposlenih prema pojedinim poduzećima vidljiva je iz Tablice 2.

Varteks, Varaždin	4932
MTČ, Čakovec	2721
Kamensko, Zagreb	1980
Pamučna industrija, Duga Resa	1808
Heruc, Zagreb	1236
Regeneracija, Zabok	1155
VIS-Konfekcija, Varaždin	1100
Diokom Konfekcija, Split	1033
TIZ, Zadar	865
RIO d.d., Rijeka	805
Vesna, Zagreb	740
Modea, Garešnica	672
Modna konfekcija, Zagreb	602
Meiko, Čakovec	584
VIS-Tkanine, Varaždin	550
Oro konfekcija, Oroslavje	548
Velebit, Karlovac	535
Lola Ribar, Karlovac	454
Zlata, Nova Gradiška	445
Goričanka, Velika Gorica	423
Tekos, Osijek	420
Unitas, Zagreb	395
Revija, Šibenik	392
Kontex, Karlovac	383
Sportska odjeća, Novska	361
Arena, Pula	324
Predionica, Klanjec	320
Krateks, Krapina	298
Neda, Senj	293
Nada, Hrastovac	280
Emka, Pregrada	233
VIS-Kišobrani, Varaždin	190
Vineta, Varaždin	150
Vrbenka, Vrbnik	120
Maier-Tekstil, Bosiljevo	107
Maj stil, Raša	100
Adriaplast, Metković	17

Tekstilna industrija od 2000. do danas

Godina 2000. smatra se godinom kada je uglavnom okončan proces privatizacije u tekstilnoj i odjevnoj industriji te se zbog liberalizacije tržišta i izloženosti hrvatskog tržišta konkurenciji ona smatra početkom značajnih promjena u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Važno je dodati da su tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj radno intenzivne djelatnosti, privatizirane s dominantnim udjelom malih poduzeća [10].

U Tablici 3. navedeno je kretanje broja zaposlenih 2000., 2005., 2010. i 2015. u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Godina 2016. dodana je kao posljednja godina za koju su dostupni podaci. Iz tablice se jasno vidi konstantan pad broja zaposlenih u tekstilnoj i odjevnoj industriji.

C Prerađivačka industrija	2000.	2005.	2010.	2015.	2016.
Ukupno proizvodnja tekstila i odjeće	41,44	31,87	22,07	17,10	16,96

Tablica 3. Broj i struktura zaposlenih u industriji tekstila i odjeće prema NKD-u 2007. (u tisućama) za godine 2000., 2005., 2010., 2015. i 2016. kao za posljednju godinu za koju su podaci dostupni [11]

Tablica 4. prati kretanje broja poslovnih subjekata u istim referentnim godinama kao i Tablica 3. Iz nje se zaključuje da od 2010. raste broj poslovnih subjekata u promatranoj industriji.

C Prerađivačka industrija	2000.	2005.	2010.	2015.	2016.
Ukupno proizvodnja tekstila i odjeće	687	772	757	773	795

Tablica 4. Broj poslovnih subjekata u industriji tekstila i odjeće [12]

U tekstilnoj i odjevnoj industriji događa se porast proizvodnosti uz pad zaposlenosti, što se objašnjava pasivnim, defenzivnim restrukturiranjem, kod čega je zapravo smanjenje zaposlenosti glavni izvor rasta proizvodnosti [10].

Godine 2000. prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposleniku u proizvodnji tekstila iznosila je 2584 kn, a u proizvodnji odjeće i dorade i bojenja krzna 2626 kn. U Tablici 5. navedene su prosječne mjesečne plaće u 2016. godini [10]. Iz nje se jasno vidi kako su prosječne plaće u tekstilnoj i odjevnoj industriji niže od prosječnih plaća u prerađivačkoj industriji te niže i od prosječnih svih plaća u Hrvatskoj. Takve plaće nisu adekvatne za motivaciju zaposlenika i privlačenje stručnjaka koji su potrebni industriji, angažman mladih i njihov odabir tekstilne i odjevne industrije kao izbora pri školovanju i zaposlenju te pomak proizvodnje u strukturi prema proizvodima koji bi imali veću dodanu vrijednost.

TABLICA Tablica 5. Prosječne mjesečne plaće u kn, 2016. [13]

Stupanj obrazovanja u tekstilnoj industriji prema provedenoj anketi ožujka 2017. prikazan je Tablicom 6. TABLICA Tablica 6. Stupanj obrazovanja u tekstilnoj industriji, ožujak 2017. [13]

Stupanj obrazovanja u odjevnoj industriji prema istoj anketi prikazan je Tablicom 7. TABLICA Tablica 7. Stupanj obrazovanja u odjevnoj industriji, ožujak 2017. [13]

U Strateškim odrednicama razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015., objavljeno je prema podacima Hrvatske gospodarske komore da se puni izvoz odnosno izvoz robe hrvatskog podrijetla ostvaruje u proizvodnji odjeće, i to posebice muških odijela za tržišta Velike Britanije, Italije, Slovenije, Češke i BIH. U Njemačkoj, Austriji i Sloveniji ostvaruje se puni izvoz trikotažne robe, a pređe i tkanine izvoze se uglavnom u Italiju, Njemačku i BIH. Također je vrlo značajan izvoz muških i ženskih čarapa u Italiju, Njemačku i Nizozemsku. Tijekom tranzicijskog razdoblja na domaćem tržištu poduzeća su izgubila sirovinske baze, te je većina domaćih proizvođača osuđena na nabavu sirovina i materijala na međunarodnim tržištima što rezultira padom izvozne cjenovne konkurentnosti. Zbog zaostajanja na području inovacija, istraživanja i razvoja, permanentnog obrazovanja te stvaranja poticajnog okruženja koje bi motiviralo poduzetnike i poduzeća hrvatska tekstilna i odjevna poduzeća zaostaju za izvoznim konkurentima [14, str. 5].

U Strategiji razvoja hrvatske tekstilne industrije za razdoblje od 2006. do 2015., Varteks je bio predstavnik poslodavaca u radnoj grupi Ministarstva gospodarstva. Strategija je bila usmjerena na repozicioniranje tekstilne industrije, smanjenje doradnih poslova, poticanje punih poslova, jačanje marki, izradu proizvoda visoke dodane vrijednosti, rast izvoza te uvođenje novih tehnologija. Strategija je predvidjela niz programa koji bi se poticali prema izrađenom Operativnom razvojnom programu. Za restrukturiranje i razvoj tekstilne industrije bilo je predviđeno više od 1,6 milijardi kuna u pet godina. Hrvatska agencija za razvoj tekstilne industrije (HARTI) raspravljala je na sastanku početkom lipnja 2008. o primjeni Zakona o minimalnoj plaći i njegovu utjecaju na poslovanje u tekstilnoj industriji te je zaključeno kako je neto plaća mala i treba je povećati [14]. Do danas stanje nije bitno promijenjeno.

Deset najvećih proizvođača tekstila bila su slijedeća poduzeća prema visini ukupnog prihoda 2007. [16]:

1. Prevent Zlatar d.o.o.
2. Ytres d.o.o.
3. Tubla d.o.o.
4. MTČ Tvornica čarapa d.d.
5. Čateks d.d.d
6. Jadran d.d.
7. Kelteks d.d.
8. Vis d.o.o.
9. Regeneracija d.d.
10. Lola Ribar d.d.

Deset najvećih proizvođača odjeće prema istom kriteriju [15]:

1. Benetton Istra d.o.o.
2. Varteks d.d.
3. Benetton Croatia d.o.o.
4. Com-Prom d.o.o.
5. Betex d.o.o.
6. VIS kišobrani i galanterija d.d.
7. Kamensko d.d.
8. Estare culto d.o.o.
9. Kotka d.d.
10. Potomac d.o.o.

Podaci iz HGK 2016. godine navode sljedećih deset poduzeća proizvođača tekstila kao poduzeća s najvećim ostvarenim prihodom [16]:

1. AquafilCRO d.o.o.
2. KELTEKS d.o.o.
3. ČATEKS d.d.
4. REGENERACIJA d.o.o.
5. VIS PROMOTEX d.o.o.
6. LOLA RIBAR d.d.
7. TVORNICA MREŽA I AMBALAŽE d.o.o.
8. NIRD, d.o.o.
9. PREDIONICA KLANJEC d.o.o.
10. Tvornica tekstila Trgovišće d.o.o.

Sljedeća poduzeća navedena su kao deset najvećih proizvođača odjeće prema ukupnom prihodu [17]:

1. Wollsdorf Components d.o.o.
2. OLIMPIAS TEKSTIL d.o.o.
3. YTRES d.o.o.
4. TUBLA d.o.o.
5. COMPROM PLUS d.o.o.
6. VARTEKS d. d.
7. KROKO PROIZVODNJA I RAZVOJ d.o.o.
8. GALEB d.d.
9. KOTKA d.d.
10. HEMCO d.o.o.

—
[1]: Soljačić, I., Čunko, Ružica, “Hrvatski tekstil kroz povijest”, Tekstil, 43 (1994.) 11, 584-602.

[2] “Pregled strukture hrvatskog tekstilnog veleobrta s posebnim osvrtom na pamučni veleobrt”, Tekstilni vjesnik, 15 (1941.) 12, 1.

[3] “Brojke i njihova primjena u tekstilnoj struci”, Tekstilni vjesnik, 16 (1942.) 1, 1.

[4] Raše, V., “Komercijalni odnos proizvodnih i trgovinskih poduzeća”, Tekstil, 1 (1952.) 1, 40-42.

[5] Holjevac Tuković, A., “Društveno-gospodarske reforme 1950.-1952. i njihov odraz na upravu Narodne Republike Hrvatske”, Arhivski vjesnik, 46 (2004.) 1, 131-146.

[6] Koman, A., “Razvoj i stanje tekstilne industrije u Jugoslaviji”, u: Gansel, L., Koman, A. urednici, Razvoj tekstilne industrije: Almanah priređen povodom održavanja II Kongresa Saveza inženjera i tehničara tekstilaca Jugoslavije u Zagrebu 29., 30. i 31. listopada 1964., Zagreb: Savez inženjera i tehničara tekstilaca Jugoslavije; 1964., 7-44.

[7] Hoffer, D., Koman, A., “Tehnološko-ekonomski razvoj tekstilne i odjevne industrije od 1948. do 1977.”, Tekstil, 27 (1978.) 11, 627-684.

[8] Gambiroža-Jukić, Mirjana, “Hrvatska tekstilna i odjevna industrija”, Tekstil 45 (1996.) 6, 307-312.

[9] Gambiroža-Jukić, Mirjana, “Silazna putanja gospodarstva, s osvrtom na tekstilnu i odjevnu industriju – aktualno stanje i poslovni rezultati”, Tekstil, 49 (2000.) 1, 41-47.

[10] Anić, D. et al., Ekonomski aspekti razvitka industrije tekstila i odjeće u Republici Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb (2008.).

[11] Anić, D. et al., Ekonomski aspekti razvitka industrije tekstila i odjeće u Republici Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb (2008.); Mjesečno statističko izvješće 2012. i 2013. (www.dzs.hr 10.10.2014.) i HGK, Sektor za industriju, prezentacija održana na skupu Tekstilna znanost i gospodarstvo 2018., prezentirala: Jagoda Divić.

[12] Anić, D. et al., Ekonomski aspekti razvitka industrije tekstila i odjeće u Republici Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb (2008.); HGK, Sektor za industriju, prezentacija održana na skupu Tekstilna znanost i gospodarstvo 2018., prezentirala: Jagoda Divić.

[13] HGK, Sektor za industriju, prezentacija održana na skupu Tekstilna znanost i gospodarstvo 2018., prezentirala: Jagoda Divić (2018.: DZS prema JOPPD obrascu; obrada: HGK).

[14] Ekonomski institut, Zagreb, Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015., travanj 2007.

[15] Sočković, K., intervju: Košćec, “Prioritet širenje na strana tržišta”, 20. srpnja 2008. http://www.seebiz.eu/hr/intervjui/koscec-prioritet-sirenje-na-strana-trzista,20776.html

[16] FINA – Zagreb, Obrada: HGK, www.hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13139.pdf, 08. prosinca 2008.

[17] HGK, 2018.